Pčelarstvo – ljubav I izazov

Pčelarstvo zahtijeva izuzetno veliko znanje i strpljenje, ali onaj tko je odlučio proučiti pčelarstvo i radi u pčelinjaku s dušom, zauzvrat dobiva veliki priljev energije, smirenosti, topline i zadovoljstva stečenog komunikacijom s pčelama. Nakon dugogodišnjeg rada u razminiranju i tragičnih stradavanja, odlučili smo započeti našu pčelarsku priču s 12 košnica koje su trebale poslužiti kao terapija jer je poznato da se u pčelinjak ne smije doći pod stresom jer pčele osjete uznemirenost i imaju nagon za napadom i obranom. Upravljanje pčelinjakom prilično je nepredvidljiva aktivnost čiji rezultati i profitabilnost ovise o mnogim čimbenicima. Ni najiskusniji pčelar ne može točno predvidjeti budući prinos meda i postoje samo grubi izračuni koliko se meda može sakupiti iz jedne košnice po sezoni. Ovisno o tome koliko meda jedna košnica daje, možete izračunati njezinu produktivnost. Profitabilnom se smatra košnica iz koje se izvrca više od 10 kg meda prilikom jedne paše, a paša tijekom godine može biti nekoliko i to opet ovisi o tome na kojem području se nalazi pčelinjak.

Po podacima Hrvatskog pčelarskog saveza procjenjuje se da je prinos po košnici u Hrvatskoj oko 20 kg meda po sezoni.

Pčelarstvo – Čimbenika koji utječu na dobre prinose ima mnogo. Na učinkovitost jedne pčelinje zajednice ima veliki utjecaj je li pčelinjak stacionaran ili pokretni jer je regija u kojoj se nalazi pčelinjak vrlo bitna. Ukoliko je pčelinjak smješten na području u kojem ima raznovrsnih usjeva ili se na tom području nalazi vrlo mnogo raznovrsnog bilja samim time je i veći prinos ukoliko je pčelinjak stacionaran. Ukoliko je pčelinjak pokretni bitno je prilikom smanjenja unosa nektara u košnicu na vrijeme seliti pčelinjak na područje s dobrom pašom. Također, vrlo su bitni i klimatski uvjeti. Trajanje zime, vremenske prilike u proljeće i broj sunčanih dana ljeti mogu uvelike poboljšati prinos pčelinjaka. Primjerice, u proljeće se često pojavljuju kiše i vjetrovi koji ispiru i isušuju nektar u biljkama i samim time nektara ima ili vrlo malo ili ga uopće nema te pčele nemaju dovoljno jaku pašu da bi mogle proizvesti med. Isto tako, problem današnjice je i nepropisno tretiranje usjeva i tretiranje usjeva nedozvoljenim sredstvima zbog kojih pčele ugibaju od kemikalija koje se zadržavaju na biljkama i truju pčele. Prisutnost pčela na poljima pod usjevima ima velik utjecaj na rast i razvoj medonosnih biljaka – insekti sakupljaju nektar, oprašuju ih, uslijed čega se kvaliteta i prinos buduće žetve značajno povećava. Primjerice, usjev soje bez obzira što soja nije medonosna biljka, daje za oko 30% veći prinos ukoliko je u blizini pčelinjak jer pčele skupljaju pelud kojim prehranjuju leglo i oprašuju biljke.

Jaka i zdrava pčelinja zajednica u toku jednog dana može oprašiti do 3.000.000 cvjetova.

Pčelarstvo – Pčelinjaci su izgledom različiti jer postoji nekoliko različitih vrsta košnica. Košnica je nastamba za pčele u koju, zbog lakše manipulacije pčela i meda, čovjek smješta pčelinje zajednice. U prošlosti, da bi došli do meda ljudi su morali ugušiti pčele jer su tadašnje košnice bile konstruirane na način da su imale nepokretno saće i te košnice su se zvale dubine, pletare, vršare i daščare, a u davnini su prve poznate košnice oponašale šupljine debla s kakvim se čovjek susretao tražeći pčele i med. Razvojem pčelarstva dolazi se do novih spoznaja pa tako bilježimo i nove vrste košnica pa su one uglavnom košnice s pokretnim saćem i zovu se nastavljače (košnice koje se otvaraju odozgora – LR,DB, Farrar i Pološka) i lisnjače (košnice koje se otvaraju odostraga – AŽ)

Pčelarstvo, pokretno saće, AŽ Grom i AŽ Standard

AŽ ili Alberti-Žnidaršičeva košnica je košnica s pokretnim saćem i najčešće se koristi u pčelarskim paviljonima, pokretnim (na vozilima ili prikolicama) ili nepokretnim pčelinjacima. Zastupljena su dva osnovna tipa, AŽ Grom s okvirom 2 cm plićim od DB i nešto kraćim, i AŽ standard, koja ima još plići okvir. Košnice u Abelo pčelinjaku su AŽ standard koje se sastoje od plodišnog i medišnog prostora, razdvojenih matičnom rešetkom. Obično imaju 10 ili 11 okvira, a naše košnice imaju 12 okvira. Okviri nemaju ušice, obično stoje na dvije poprečne šipke, a s prednje i stražnje strane ulaze u limene razmake. Košnica se otvara sa stražnje strane. Prednost AŽ košnice je što je veoma pogodna za ugradnju u pokretne pčelinjake i laka je i prikladna za selidbu, ali je rad s njima nešto složeniji naročito kada je u pitanju pregled pčela. Odlikuju se izuzetno dobro riješenim sistemom ventilacije. Ograničenost prostora i nešto teži rad s okvirima njezini su gotovo jedini nedostaci.

Pčelarstvo – Bez obzira na vrste košnica koje pčelari koriste, pravovremene aktivnosti su jedna od najvažnijih stvari u radu u pčelinjaku. Ukoliko se na vrijeme ne tretiraju bolesti pčela, ukoliko se matici ne omogući prostor za stvaranje legla, ukoliko se pčelinjak ako je seleći ne preseli na vrijeme i mnoge druge aktivnosti ne odrade na vrijeme, vrlo je vjerojatno da pčelinja društva neće moći dati maksimum niti u prinosima meda niti u razvoju društva, a jaka i razvijena pčelinja zajednica preduvjet je zdrave i profitabilne košnice.

Poveznice: pcela.hr, Rakija od meda, Naši proizvodi